Fudbalski klubovi koji se takmiče u Premijer ligi BiH, a koji dolaze sa teritorija Federacije, Poreznoj upravi FBiH zaključno sa 30. septembrom 2017. godine duguju ukupno 12.833.956,19 KM. Od ukupnog duga po osnovu poreza, doprinosa, naknada i taksi se na glavnicu odnosi 7.485.817 KM, a na dug po osnovu zatezne kamate 5.348.138 KM.
Najveći dužnik je, sudeći prema podacima Porezne uprave FBiH, NK Čelik. Zeničani duguju ukupno 5.256.719 KM, a u stopu ih slijedi tuzlanska Sloboda sa 4.244.212 KM. FK Željezničar duguje 2.295.742 KM, s tim što na glavnicu otpada 856.373 KM i klub sa Grbavice redovno isplaćuje mjesečnu ratu predviđenu ugovorom o reprogramu dugovanja. HSK Zrinjski Mostar duguje 1.037.282, od čega 632.035 KM otpada na glavnicu, a 405.247 na kamatu.
Četiri premijerligaška fudbalska kluba FK Mladost Doboj Kakanj, NK Široki Brijeg, NK Gošk Gabela i FK Sarajevo nemaju dugovanja prema Poreznoj upravi FBiH. FK Sarajevo je početkom septembra 2015. godine izvršio uplatu posljednje rate duga prema Poreznoj upravi FBiH. Iako je nepostojanje poreznih dugovanja navedenih fudbalskih klubova pohvalno, podaci do kojih je došao Faktor sugeriraju da “nule” kraj imena pojedinih klubova u priloženoj tabeli baš i nisu posljedica urednog plaćanja obaveza.
Važno je napomenuti da fudbalski klubovi prema Pravilniku o registraciji, statusu i transferu igrača Nogometnog saveza BiH sa igračima mogu sklapati amaterske i profesionalne ugovore. Član 61. ovog Pravilnika predviđa da klubovi koji se takmiče u Premijer ligi BiH mogu zaključiti amaterske ugovore sa najviše 11 igrača. Ostali igrači moraju imati profesionalne ugovore, a njima su klubovi dužni uplaćivati doprinose koji se plaćaju na plaće iz radnog odnosa, posebno doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje.
Ako u obzir uzmemo da je minimalan broj registriranih igrača u fudbalskim klubovima 25, te da se sa njih najviše 11 mogu potpisati amaterski ugovori, dolazimo do jasne računice da svaki fudbalski klub mora plaćati doprinose na plaće iz radnog odnosa za najmanje 14 igrača. Uz trenere, klupsku administraciju i ostalo osoblje, broj zaposlenika kojima se prema važećem radno-pravnom zakonodavstvu moraju naplaćivati porezi i doprinosi je mnogo veći. Međutim, u pojedinim premijerligaškim klubovima to nije slučaj.
Prema podacima iz Jedinstvenog sistema registracije kontrole i naplate doprinosa Porezne uprave FBiH, u 2017. godini je evidentiran neravnomjeran prosječan broj zaposlenika kojima su fudbalski klubovi uplaćivali poreze i doprinose.
Najviše zaposlenih kojima se uplaćuju porezi i doprinosi ima FK Sarajevo, njih čak 87. Među 87 zaposlenih su 29 profesionalnih fudbalera, osam članova stručnog štaba koji vodi prvi tim, 12 trenera u Akademiji te 16 trenera u Školi fudbala. Slijedi FK Željezničar sa 46 zaposlenih kojima se uplaćuju porezi i doprinosi, a na trećem mjestu je HSK Zrinjski sa 37 zaposlenih. Iz NK Široki Brijeg nerijetko s ponosom ističu kako nemaju poreznih dugovanja. Taj klub, međutim, ima tek 20 zaposlenih, što znači da pored minimalno 14 profesionalnih fudbalera imaju samo šest trenera, administrativnih radnika i ostalog osoblja za koje se uplaćuju porezi i doprinosi, u šta je, moramo priznati, teško povjerovati.
Ostali klubovi imaju još manji broj zaposlenika kojima se uplaćuju obaveze. FK Mladost Doboj Kakanj ima 17, a FK Sloboda samo 14 zaposlenih. NK Čelik Zenica ima prijavljenih 19 zaposlenika, ali u 2017. godini su evidentirane samo djelimične uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za prethodne godine.
Apsolutni “šampioni” su NK Vitez i NK Gošk Gabela. Ova dva kluba, koja prema službenim evidencijama kantonalnih poreznih ureda nemaju dugovanja po osnovu poreza, doprinosa, naknada i taksi, nemaju ni evidentirane prijavljene zaposlenike.
Sudeći prema navedenim zvaničnim podacima, jasno je da su pojedini klubovi “privilegiraniji” u odnosu na ostale, odnosno da se zakonske obaveze ne odnose na sve klubove jednako. To se, osim na federalni budžet, može reflektirati i na sportske rezultate klubova, s obzirom da, primjera radi, FK Sarajevo na poreze i doprinose troši najmanje četiri puta više novca u odnosu NK Široki Brijeg, a taj bi se novac mogao iskoristiti i za jačanje igračkog kadra.
(faktor.ba)
