Unatrag nepuna dva mjeseca, tačnije, u decembru 2022. godine, novinar portala sportskevijesti.com je, uslijed opšteg razočenja činjenicom da je BiH među tek par država u Evropi koje nikada nisu imale klubove predstavnike u grupnoj fazi nekog evropskog klupskog nogometnog takmičenja, na konferenciji za štampu Fudbalskog kluba Sarajevo, odlučio iznijeti nekoliko činjenica i nekoliko prijedloga koji bi, i trenutno i dugoročno, poboljšali ovakvu uistinu sumornu sliku i priliku bosanskohercegovačkog klupskog nogometa u cjelini.
Poznavajući prilike u FK Sarajevo, pod čime se podrazumijeva finansiji potentan investitor, kao što to većinski vlasnici kluba, biznismen iz Malezije Vincent Tan, i biznismen iz SAD Ismir Mirvić jesu, naš novinar je konstatovao kako je krajnje vrijeme da se FK Sarajevo kao klub okrene modernoj evropskoj i svjetskoj praksi klupske transfer politike, te da se novac koji se ima, konačno počne, između ostalog, trošiti na kupovinu igrača, odnosno na kupovinu pojačanja, sve sa ciljem kako bi klub imao kvalitetan prvi tim koji će, u kontinuitetu, donositi rezultate i na lokalnom nivou, ali i na eurosceni, što za ozbiljne klubove u Evropi i jeste ono najvažnije.
Konstatovao je naš novinar, također, i da je krajnje vrijeme da FK Sarajevo kao klub konačno treba da počne funkcionisati po sličnom principu kao što to rade i drugi evropski klubovi platežne moći poput, dakle FK Sarajevo, te da, vodeći se situacijom sa drugim evropskim klubovima, rezultati i trofeji kao ono jedino što zanima navijače i simpatizere, u tom slučaju ne bi trebali izostati, kao što u većini tih slučajeva izostao i nisu – naprotiv.
Direktorica FK Sarajevo, Ajla Alimanović, sa kojom je naš novinar tada i razgovarao, na takve konstatacije i prijedloge je objasnila kako treba napraviti “pametan balans”, te kako treba da se razvijaju igrači iz Akademije FK Sarajevo, koji će u budućnosti biti privlačni klubovima na evropskom tržištu, ali i da klub paralelno, u skladu sa mogućnostima, također treba dovoditi adekvatna pojačanja, koja će se i platiti u onolikoj mjeri koliko to finansije dozvoljavaju.
Od toga dana do dana današnjega, FK Sarajevo je potrošilo nešto više od jedan milion KM na kupovinu igrača, došli su u redove tima, između ostalog, tri stranca iz Južne Amerike, Afrike, i Gruzije, te još jedan hrvatski internacionalac i dva povremena “A” reprezentativca BiH – perspektivne novajlije u prvom timu sarajevskog kluba, u svakom slučaju.
Konkretno, FK Sarajevo je slovenačkom klubu Olimpija iz Ljubljane platio 100.000 eura kako bi angažovao povremenog “A” reprezentativca BiH, Almedina Ziljkića, zatim je ukrajinskom klubu Kolos Kovalivka FK Sarajevo platio 170.000 eura kako bi angažovao brazilskog napadača Renana Oliveiru, potom je sarajevski klub platio gruzijskom klubu Saburtalo 120.000 eura kako bi angažovao mladog reprezentativca Gruzije, Giorgia Guliashvilia, nadalje su Sarajlije platile srbijanskim klubu TSC Bačka 30.000 eura kako angažovali nogometaša Nemanju Tomaševića, i naposlijetku sarajevski klub je norveškom klubu Aalesund FK platio 200.000 eura kako bi angažovali Besima Šerbečića, povremenog “A” reprezentativca BiH.
Pored ovih pet igrača, u redove sarajevskog tima još su besplatno stigla četiri igrača, i to internacionalac iz Gane, Francis Kyeremeh, iz redova litvanskog Žalgirisa iz Kaunasa, srbijanski internacionalac Slaviša Radović iz latvijskog kluba FK Liepaja, crnogorski internacionalac Ilija Martinović iz uzbekistanskog Pakhtakora, te je iz redova poljske Wisle iz Krakova na posudbu doveden hrvatski internacionalac Ivan Borna Jelić-Balta.
S druge strane, sarajevski klub je u istom periodu ostvario izlazni transfer u iznosu od 760.000 eura, u pitanju je transfer nogometaša koji je ponikao u Akademiji FK Sarajevo, Andreja Đokanovića, u redove turskog kluba MKE Ankaragucu, što znači da je FK Sarajevo poslovao u plusu od 140.000 eura, dakle, klub je prodao samo jednog igrača, igrača koji je ujedno i prozvod kluba, a doveo ih je devet i od toga platio dovođenje njih petorice, te bi samim tim, prvi tim ovog kluba trebao biti jači nego što je to bio do sada.
Sve u svemu, FK Sarajevo sa ovakvom transfer politikom sada, u najmanju ruku, liči na druge profesionalne evropske klubove koji inače igraju grupnu fazu nekog evropskih nogometnih takmičenja, te se, zbog opšteg stanja bosanskohercegovačkog nogometa, treba nadati da će takvo što biti učinkovito, ali i da će i drugi klubovi u BiH, u skladu sa svojim mogućnostima, početi sa praksom evropskog i svjetskog nogometnog profesionalizma.
U konačnici, uskolokalno razmišljanje, bez da se razmisli i potraži rješenje, nije bosanskohercegovačkim klubovima do sada donosilo rezultat u kontinuitetu, čak niti na lokalnom nivou, a pogotovo ne na međunarodnom, a niti je u skladu sa savremenim svjetskim nogometmim tokovima, bez kojih u današnje vrijeme, klubovi jednostavno nisu adekvatno funkcionalni, a niti međunarodno priznati kao dovoljno ozbiljni.
U sljedećem video prilogu u režiji portala sportske vijesti.com, poslušajte, pogledajte, te se podsjetite, kako je protekao gore pomenuti razgovor između direktorice FK Sarajevo i našeg novinara tokom konferencije za štampu sarajevskog kluba, a vezano za klupsku transfer politiku i opšte stanje u klubu:
