Rukomet, iako mu korijeni na osnovu sličnih igara vuku i ranije, kao svjetski popularan sport kakav mi danas poznajemo i gledamo pojavio se krajem 19.-tog i početkom 20.-tog vijeka u više zemalja, a prema hitorijskim podacima prvo se pojavio u Danskoj 1897. godine.
Naime, tamošnji profesor gimnastike uvrstio ga je u svoj nastavni program kao “handbold” igru što bi u prevodu značilo “igra dodavanja lopte”, a koja je bila slična današnjem dvoranskom rukometu.
Ubrzo se slična igra pojavila u Švedskoj, potom Njemačkoj, a prva međunarodna utakmica odigrana je 1925. godine između Njemačke i Belgije i završena je rezultatom 6:3.
Međunarodna rukometna federacija, EHF, osnovana je 1946. godine nakon završetka Drugog svijetskog rata.
Svjetsko prvenstvo u rukometu za muškarce održava se od 1938. godine, a redovno od 1954. godine.
U početku se, u muškoj konkurenciji, održavalo svake četiri godine, a od 1993. svake druge godine, dok se za žene se neredovno održavalo od 1957. godine, a također od 1993. kao i u muškoj konkurenciji je redovno svake dvije godine.
Najviše uspijeha na Svjetskim prvenstima u muškoj konkurenciji ima selekcija Francuske sa pet zlatnih medalja, slijede selekcije Švedske i Rumunije sa po četiri, potom ide Njemačka sa tri zlata, a u konkurenciji za žene ubjedljivo najviše uspijeha ima Ruska Federacija sa pet zlatnih medalja, potom bivši SSSR sa tri, koliko ima i Njemačka, te Norveška sa dva zlata.
Rukomet se na Olimpijskim igrama pojavio u Berlinu 1936. godine i to samo za muškarce, ali nakon te olimpijade isključen je iz programa, da bi ponovno bio vraćen tek na OI u Munchenu 1972. godine, i od tada je redovno u programu svih izdanja ljetnih Olimpijskih igara.
Takmičenja za žene su uključena na OI u Montrealu 1976. godine, a najviše uspijeha na OI u muškoj konkurenciji imaju selekcije bivšeg SSSR-a, bivše Jugoslavije, Francuske, i Hrvatske sa po dva zlata, a u ženskoj konkurenciji najbolja selekcija je Danska sa tri zlata, a slijede Južna Koreja, Norveška i bivši SSSR sa po dva zlatna odličja.
Evropska rukometna prvenstva za muškarce održavaju se svake druge godine od 1994. godine, a organizira ih EHF(Evropska rukometna federacija).
Najbolji rezultat ima Švedska sa četiri zlatne medalje, poslije njih na red dolaze Francuska sa tri zlata, a potom slijede Danska, Njemačka, i Španija sa po dva najsjajnija odličja.
Što se ženske konkurencije tiče prvenstva se također održavaju od 1994. pod pokroviteljstvom EHF, a “vječita lista” izgleda ovako: Norveška šest zlatnih medalja, Danska i Mađarska imaju po tri zlata, te Crna Gora jednu zlatnu medalju.
Na kontinentalnom planu što se klubova tiče, svakako najjače i najpopularnije takmičenje je EHF Liga prvaka koja se igra od 1956. godine i do 1993. godine se zvalo Kup Evropskih šampiona, a prvi osvajač je bio češki Prag.
Najbolji klub prema osvojenim titulama prvaka je Barcelona sa 9 titula, potom slijede je Gumersbach sa 5, THV Kiel sa 3 koliko imaju i Ciudad Real te Magdeburg, a od ostalih najboljih klubova izdvajaju se Zagreb, Steaua Bucurest, Dukla Prag, Dinamo Minsk, Metaloplastika Šabac, i Vardar iz Skoplja sa po dva naslova prvaka, dok jedan naslov prvaka ima i klub iz Bosne i Hercegovine, i to Borac iz Banjaluke.
Rukomet je danas u ekspanziji i igra se na svim kontinentima, s tim da i dalje najveću popularnost uživa u zemljama Evrope.
