Ugledni bosanskohercegovački novinar, Muhamed Bikić, ponudio je osvrt na viralnu izjavu nekadašnjeg predsjednika FK Sarajevo, Muhameda “Hame” Granova”, pod nazivom – “čuvar sarajevskog duha i džentlmenstva”, te osvrt prenosimo u nastavku teksta:
“Hamo Granov, čuvar sarajevskog duha i džentlmenstva: “You have problem, you come here”
Kada je planetarno popularni japanski youtuber i poliglota Yuji Beleza šetao sarajevskom Baščaršijom, tražeći priče običnih ljudi, nije ni slutio da će za jednim stolom sresti samu esenciju starog, gospodskog Sarajeva.
Preko puta kultne Ćevabdžinice Galatasaray na Slatkom ćošetu, sjedio je njen vlasnik Tarik Hodžić, nekadašnji nogometaš Željezničara i istinska legenda istanbulskog Galatasaraya, prvi strijelac turskog prvenstva 1983/84., koji je neodvojivi simbol Baščaršije, onaj njen prepoznatljivi, srdačni domaćin čiji osmijeh i energija decenijama dočekuju putnike namjernike.
Kao rođeni kosmopolita i nevjerovatni poliglota sa sarajevskim šarmom, Tarik je u sekundi premostio jezičke barijere, spremno odgovarajući zadivljenom Japancu na nekoliko svjetskih jezika.
Zato i jeste Tarik bio i ostao istinski, prirodni ambasador Bosne i Hercegovine, čovjek koji ne predstavlja svoju zemlju kroz birokratske fraze, već kroz čistu dušu, gostoprimstvo i otvoreno srce.
Sa nezaboravnim plavim golgeterom, sjedio njegov bordo komšija, koji je jednom rečenicom osvojio milione simpatija širom svijeta.
“You have problem, you come here”, rekao je mirno, sa posebnim toplim šarmom, Muhamed Hamo Granov.
Ta rečenica, koja je preko noći postala kultni viralni hit, u sebi krije duboku filozofiju čitavog njegovog života, ruku spasa, utočište i onu vječnu, bezuslovnu otvorenost po kojoj se glavni grad BiH stoljećima prepoznaje.
A Hamo je sinonim za i nepogrešiv stil. Čovjek koji usred ljetne žege sjedi u savršeno krojenom odjelu, odišući držanjem kakvo se danas rijetko viđa. Ali oni koji ga poznaju dušom, znaju da njegova najveća vrijednost ne leži u vanjskoj eleganciji, već u onoj unutrašnjoj, ljudskoj.
Hamo je oličenje one iskonske, tihe plemenitosti. U vremenu kada se svako dobro djelo glasno reklamira na društvenim mrežama, raznim medijima, Hamo se drži onog našeg adeta: “da desnica daje, a ljevica ne zna”. Hamino dobročinstva nemaju svjedoke, nemaju kamere ni samohvalu. Pomagao je i pomaže tiho, dostojanstveno, štiteći ponos onoga kome je pomoć potrebna. To je ona prava, autentična dobra sarajevska duša koja ne dopušta da grad izgubi svoju humanost.
Kao nekadašnji istaknuti nogometni djelatnik i bivši predsjednik FK Sarajevo, ostavio je neizbrisiv trag u sportskom životu Bosne i Hercegovine, krajem 20. i početkom 21. stoljeća stoljeća.
No, ono po čemu ga sportska javnost i hroničari tog vremena najviše pamte, i o čemu s posebnom toplinom govore, jeste njegov jedinstven, gotovo očinski odnos prema nama, sedmoj sili. Za Hamu novinari nikada nisu bili tek obični izvještači koji uzimaju izjave pod pritiskom rezultata i nikada ih nije dijelio na Sarajevo ili Želju, Velež, Čelik ,Slobodu… Hamo je u njima vidio reprezente naše sredine, našeg društva, zajednice i države i domovine.
Uboko je vjerovao da se pred kamere i u javnost ne može izaći bilo kako, jer čovjek koji predstavlja javnu riječ mora sa sobom nositi i kulturu odijevanja i estetiku. Vođen tom vizijom, beskrajno je volio da vidi novinare koji su lijepo, uredno i sa stilom obučeni.
Ali Hamo ne bi bio Hamo da je ostao samo na riječima. Koliko je cijenio njihovu profesiju i dostojanstvo, najbolje pokazuje činjenica da bi novinare nerijetko darovao i oblačio od glave do pete.
Činio je to gospodski, iz čistog poštovanja, bez ikakve želje za reklamom, sponzorstvom ili javnim zahvalama, sa halalom kako se kod nas kaže. Želio je samo jedno, da bh. novinarstvo ima sjaj, nivo i stil kakav mu i pripada, jer izmedju ostalog i kroz naš dress code svijet nas gleda. Njegova vrata su uvijek bila otvorena, a razgovori s njim ostali su zapamćeni kao lekcije o diplomatiji, uvažavanju i ljudskosti.
Hamina plemenitost i ljubav prema ljudima nikada nisu bili u suprotnosti sa njegovim nevjerovatnim poslovnim osjećajem. Hamo je jedan od uspješnijih bh. privrednika, čovjek koji je postavio temelje domaće tekstilne industrije.
Na čelu sa svojom firmom Mitex d.o.o. Sarajevo, decenijama je pokazivao kako se posluje sa vizijom, a njegov biznis nikada nije bio samo suhi profit, već porodica za ljude koje zapošljava.
Njegov sin Emir Granov, nekada i sam nogometaš Sarajeva i reprezentativac BiH, internacionalac, uspješno je nastavio porodičnu tradiciju na čelu regionalno prepoznatljivog brenda Granoff.
Onaj usputni susret sa japanskim youtuberom na čaršiji nije bio režiran, i baš zato je toliko moćan. On je ogledalo Sarajeva koje polako nestaje, ali koje zahvaljujući ljudima poput Hame Granova, Tarika Hodžića i sličnih Sarajlija, Bosanaca i Hercegovaca još uvijek živi.
To je Sarajevo u kojem se svjetski ljudi, poliglote i privrednici, bez trunke prepotencije, nasmiju neznancu, ponude mu kafu, toplu riječ i sigurnost. Dok je svijeta i vijeka, prepričavat će se ta rečenica sa Slatkog ćošeta.
Ali iza tog simpatičnog viralnog klipa, za nas ostaje sjećanje i zahvalnost na Sarajlije, Željovce koji su čitav svoj vijek proveli kao sportski ambasadori, privrednici, a iznad svega, velike i plemenite dobre duše olimpijskog grada koji je 1984. godine bio centar svijeta.” – istakao je kroz osvrt Muhamed Bikić.
