Proteklih godina NS/FS BiH ulože značajna finansijska sredstva na realizaciju različitih infrastrukturnih projekata. Cilj Saveza je da sredstva koja dobija od UEFA/FIFA budu usmjerena ne samo na reprezentativne selekcije, nego i na poboljšanje fudbalske infrastrukture, navodi putem svoje zvanične stranice NS/FS BiH.
Stvaranje boljih uslova za treniranje i igranje bi svakako uticalo i na razvoj budućih bh asova ali bi se i gledaocima pružila prilika da uživaju u atraktivnijem fudbalu.
Nihad Hodžić, sekretar IO i v.d. stručni saradnik za stadione i bezbjednost, i čovjek koji je već godinama uključen u realizaciju svih infrastrukturnih projekata, dao je u razgovoru za zvaničnu stranicu NS/FS BiH adekvatne odgovore na neka pitanja.
NS/FS BiH je u proteklom periodu uložio znatna sredstva u infrastrukturu klubova koji se takmiče u PL BiH. Možete li konkretno reći šta je sve urađeno i koliko je to koštalo?
„Ovaj projekat pokrenut je tokom sezone 2014/2015, kada je NS/FS BiH sačinio program pomoći klubovima Premijer lige BiH na unapređenju infrastrukture. Dobili smo i podršku UEFA-e, te pristup fondovima iz kojih su povučena sredstva za realizaciju.
U kompletan projekat je bio uključen 21 klub zajedno sa lokalnom zajednicom. Jedan od uslova da dobijemo sredstva bio je i taj da u njemu učestvuju i lokalne zajednice, iz kojih dolaze klubovi. Uspostavili smo određenu proceduru, klubovi su aplicirali kako bi dobili dio sredstava koje su imali obavezu da ulože u poboljšanje infrastrukture na osnovu individualnih prioriteta. Dakle, nakon što je NS/FS BiH odobrio klubovima određeni iznos i lokalne zajednice iz kojih dolaze premijerligaški klubovi su trebale uložiti najmanje 1/3 od tih sredstava u realizaciju projekta.
Ukupno učešće NS/FS BiH kroz UEFA fondove je iznosilo 1.326.000,00 EUR. Lokalne zajednice su uložile i više od 1/3 pomenutog iznosa, tako da je prema realnim procjenama u kompletan projekat uloženo oko 4.000.000,00 KM.
Istakao bih da su želje klubova i lokalnih zajednica, maksimalno ispoštovane te su između ostalog tokom realizacije projekta urađena dva velika terena od vještačke trave (FK Borac i FK Velež), te jedan mali teren od vještačke trave (FK Sloboda). Na osam stadiona su ugrađeni automatski sistemi za zalijevanje terena, na dva terena su urađene kompletne rekonstrukcije, a na osam terena cjelokupan servis. Uređenje tribina ili prostora ispod njih (svlačionice, toaleti za publiku, VIP prostori i dr.) je urađeno na pet stadiona.
Možemo biti ponosni na saradnju sa klubovima i lokalnim zajednicama jer bez njih ne bi bilo moguće sve ovo uraditi. Projekat je realizovan u cjelosti, a ono što nam predstoji u narednom periodu jeste novi projekat u okviru kojeg će Savez uložiti sredstva kako bi stadioni na kojima se igraju utakmice Premijer lige dobili reflektore.
Projekat je osmišljen i odobren od Izvršnog odbora NS/FS BiH. Savez će obezbijediti fotometrijski proračun, nabavku i montažu reflektora i izdavanje certifikata o jačini rasvjete. Klubovi i njihove lokalne zajednice su obavezni da naprave odgovarajuću trafo stanicu, zatim tu je i nabavka, te razvod kablova i razvodnih ormara, te nabavka i montaža stubova na prethodno izgrađene temelje. Vrijednost učešća NS/FS BiH je oko 230.000,00 KM po stadionu, a učešće kluba i lokalne zajednice je oko 450.000,00 KM po stadionu. Planira se uraditi 4-5 stadiona Premijer lige, po jedan perspektivni stadion iz entitetskih liga, te rekonstrukcija instalacija i rasvjete na 2-3 stadiona sa postojećim reflektorima, za koje je putem urađenog elaborata utvrđeno loše stanje instalacija i dotrajalost rasvjetnih tijela“.
Kao stručnjak za stadione, možete li opisati kako bi trebalo da izgleda jedan moderan fudbalski teren?
„Moderan fudbalski teren sadrži kvalitetnu drenažu, drenažni sloj, pjeskoviti sloj (100% riječni ili kvarcni pijesak), razvod sistema grijanja postavljen u dnu pjeskovitog sloja (cijevni sistem ili električni grijači), uzgajani busen trave. Na vrhu ljestvice kvaliteta su svakako hibridni travnjaci, tj. travnjaci sastavljeni od kombinacije prirodne i vještačke trave. Tu postoje dva osnovna tipa hibrida, ali o njima ćemo reći više detalja u nekom od narednih razgovora. Hibridni travnjaci su na većini važnih stadiona u Evropi.
Za kvalitetan teren, pored izuzetne gradnje potrebno je dobro i stručno održavanje koje uključuje adekvatnu mehanizaciju, opremu i alat, te obučene radnike. Cijena nabavke kvalitetne mehanizacije (traktor sa priključnom opremom, bušač terena, aerifikator, vertikut, razni alati) iznosi 150.000,00 do 200.000,00KM.
Troškovi održavanja terena na godišnjem nivou iznose oko 150.000,00 KM i odnose se na troškove amortizacije mehanizacije, njenog servisiranja, troškovi radnog osoblja, nabavke materijala (pijeska đubriva, sjemena, herbicida, itd.).Ovo je sve rečeno sa stručnog aspekta, ali da bi imali sliku kako izgleda savršen travnjak, pogledajte stadion „Park prinčeva“ u Parizu, koji je po ocjenama fudbalera, bio najbolji na proteklom EURO-u u Francuskoj.
Naravno, još smo daleko od toga da imamo takve terene u BiH, ali stadion „Bilino polje“ ima dosta dobar teren, te zato „A“ reprezentacija igra na njemu svoje utakmice.“
Kada ste već spomenuli „A“ selekciju, poznato je da naš najbolji tim nije mogao igrati kvalifikacije na „Bilinom polju“ ni na „Grbavici“ dok nisu poboljšani odgovarajući infrastrukturni uslovi na tim stadionima . Koje preduslove je trebalo ispuniti, i koliki je doprinos klubova i lokalnih zajednica u tim ulaganjima?
„Stadion „Bilino polje“ se intenzivno unapređuje od 2004. godine kada su rekonstruisane svlačionice, sjeverna i južna tribina i nabavljene stolice za sve tribine. Od tada do danas evo šta je sve u fazama rađeno: rekonstrukcija krova iznad zapadne tribine, rekonstrukcija VIP-a i press tribine na istočnoj strani, dogradnja tv studija i kontrolne sobe, rekonstrukcija glavnog terena, rekonstrukcija i pojačanje reflektorske rasvjete, ugradnja ozvučenja, video nadzora i brojčanika na ulazima, semafor i dr.
Do sada je lokalna zajednica uložila oko 3.000.000,00 KM, a NS/FS BiH oko 2.500.000,00 KM.
Stadion „Grbavica“ još nije dostigao stepen opremljenosti koji ima „Bilino polje“, ali je u posljednje dvije godine značajan pomak urađen zahvaljujući novoj upravi FK „Željezničar“. Konkretno, izvršena je rekonstrukcija postojeće zapadne tribine i dogradnja novih prostorija (tv studio, kontrolna soba, proširena prostorija za medijske aktivnosti), izgrađena nova istočna tribina i dr. Podsjetiću da je i NS/FS BiH za utakmicu EQ sa reprezentacijom Belgije finansirao pojačanje reflektorske rasvjete u iznosu od 230.000,00 KM“.
Prije tri godine pokrenuta je inicijativa ali i Projekat izgradnje mini-terena za ustanove koje vode brigu o osobama sa posebnim potrebama. Kako danas izgledaju ti tereni da li je kompletan projekat završen ili će se nastaviti i u ovoj godini?
„Treba reći da smo mi i ranije imali slične projekte. Naime, prije dvanaest-trinaest godina, smo iz UEFA Hat Trick programa zajedno sa područnim i kantonalni fudbalskim savezima izgradili 40 mini terena širom BiH. Bilo je naravno govora o svemu ovome a više puta smo isticali i važnost projekta kojim smo pomogli izgradnju mini-terena u ustanovama za djecu sa posebnim potrebama. Shodno stalnoj tendenciji UEFA-e da podržava i promoviše uključenje svih u fudbal, i mi smo željeli da kroz ovaj projekat doprinesemo stvaranju boljih uslova za bavljenje sportom i uopšte uključenje u sport osoba sa poteškoćama u razvoju. Dakle, ovo su projekti koji su kompletno završeni a prema informacijama koje smo dobili tereni su više-manje u zadovoljavajućem stanju“.
Kao neko ko je od početka bio uključen u izgradnju Trening centra NS/FS BiH možete li reći šta on danas znači za funkcionisanje Saveza, kolika je njegova isplativost i na kraju popunjenost tokom godine?
„Funkcionisanje Trening centra NS/FS BiH u Zenici u ove četiri godine je pokazalo punu opravdanost njegovog postojanja. Činjenica da imamo svoj trening kamp čiji kapaciteti su ispunjeni skoro dvanaest mjeseci godišnje, navodi nas na razmišljanje o izgradnji još jednog terena i proširenju smještajnog kapaciteta koji sada ima 24 dvokrevetne sobe.
Upoređujući troškove koje smo imali ranije, prilikom okupljanja svih reprezentativnih selekcija, kad smo bili bez trening centra i sada, došli smo do podataka da je broj okupljanja veći za oko 45-50% a da su pri tom troškovi tih okupljanja nisu drastično porasli. Za nas je to ogromna ušteda, a da ne govorimo o mogućnosti odigravanja zvaničnih utakmica i turnira svih selekcija, osim „A“ tima. Govoreći u brojkama u 2016. godini Trening centar je bio zauzet 160 dana a 2017. smo u njemu imali aktivnosti koje su se održavale 274 dana. Dodaću još i to da su tokom protekle godine u Trening centru odigrane 32 utakmice.
Smatramo da su uspjesi koje su upravo u zadnje tri-četiri godine postigle naše mlađe selekcije između ostalog i rezultat tih brojnijih i kvalitetnijih okupljanja i treniranja.“
Tokom izgradnje ali i danas često se komentarisalo o tome zašto se centar gradio u Zenici a ne u Sarajevu. Možete li to još jednom objasniti mada je to sada manje važno jer je TC u Zenici opravdao svrhu izgradnje?
„Moram se vratiti u 2002. godinu kada smo tražili lokaciju i partnera, lokalnu zajednicu. U tom periodu se mnogo govorilo o tome ali ukratko, uslov za dobijanje sredstava od UEFA i FIFA je bio da se obezbijedi besplatna lokacija i da se projekat oslobodi poreskih obaveza. Prva zanimljiva lokacija se nalazila u Brezi,ali nije bila potrebne veličine ((min.30.000m²), niti smo je mogli dobiti besplatno. Zatim smo imali dvije lokacije u Sarajevu, na teritoriji Općine Centar i Općine Ilidža i moram ponoviti da i pored brojnih sastanaka i razgovora na svim nivoima, nismo naišli na spremnost lokalnih zajednica u Kantonu Sarajevo da se ovo pitanje riješi.
Konačno, 2007. godine u pregovorima sa općinom Zenica dolazimo do sporazuma između općine Zenica i NS/FS BiH o zajedničkoj realizaciji projekta izgradnje Trening centra.
Trebam naglasiti i jednu važnu činjenicu a to je, da su prosječne zimske temperature veće za nekoliko stepeni u Zenici nego u Sarajevu, da je broj maglovitih dana puno manji u Zenici nego u Sarajevu i da je nivo zagađenja na Crkvičkom brdu u Zenici na kojem se nalazi TC (zbog konfiguracije) daleko manji nego u Sarajevu.
Ako sagledamo i ove elemente, onda je sasvim sigurno da nismo pogriješili sa odabirom lokacije za izgradnju Trening centra NS/FS BiH.
2015. godine NS/FS BiH je kupio novu poslovnu zgradu u koju se, nakon adaptacije, trebala preseliti Administracija. Zašto do toga još nije došlo i postoji li ideja šta će se sve nalaziti u tom prostoru od 5.900 m2 ?
„Jedan od uspješnih poslovnih poteza menadžmenta NS/FS BiH bio je kupovina nove administrativne zgrade. Ovaj objekat koji je pripadao Geodetskom zavodu BiH, nalazi u sarajevskoj Općini Novi Grad, a kupljen je putem sudske prodaje na javnoj licitaciji u aprilu mjesecu 2015.godine.
Izrađen je Elaborat o postojećem stanju objekta a zatim i projektna dokumentacija,da bi se krajem 2016.godine krenulo u tendersku proceduru I faze rekonstrukcije i adaptacije objekta. Mada smo javne tendere za izvođače radova raspisivali nekoliko puta, tek smo početkom ove godine uspjeli završiti sve procedure i potpisati ugovore sa najpovoljnijim ponuđačima. Radovi na objektu će, nakon što okončamo određene administrativne poslove, početi tokom februara. Kao što je već rečeno radi se o I fazi radova koji obuhvataju osim nove fasade i radove na oko 40% unutrašnje površine objekta. Najveći dio prostora nove „Kuće fudbala“ koristiće naravno NS/FS BiH, za svoj rad. Podsjećam da će se tu, između ostalog, nalaziti kongresni centar sa tri sale, muzej, trofejna sala, fan šop, podzemna garaža, zelene površine, itd. U ovom trenutku radimo analize koje će nam pomoći da odlučimo za koju namjenu je najbolje iskoristiti ostali prostor. Rekonstrukcija objekta treba biti završena za šest mjeseci“, završio je razgovor za zvaničnu stranicu NS/FS BiH, Nihad Hodžić, sekretar IO i v.d. stručni saradnik za stadione i bezbjednost Ns/FS BiH.
